Boundary Commission

1877 033 Crown
Certification: 033
Ahupua`a Kalialinui
District: Kula
Island Maui
Ownership: Crown
Misc:
Year: 1877
Statistics: 32638 characters 6597 words
Kalialinui Ahupuaa, District of Kula, Island of Maui, Boundary Commission, Maui, Volume 1, pps. 2-12

Wailuku, Maui, Febuari 21st, 1871

Keena Hookolokolo a ke Komisina o na palena aina ma Wailuku o ka Mokupuni o Maui o ko Hawaii Pae Aina

Ma ka hihia e pili ana i ka hooponopono ana o na palena o ka aina o Wailuku ame Kalialinui ma Wailuku, Mokupuni o Maui Hawaii Pae Aina
Na Komisina o na Aina Lei Alii vs. Campbell & Turton

Ua waihoia mai imua o ke Komisina Palena Aina o ka Mokupuni o Maui o ko Hawaii Pae Aina [page 3] he palapala nonoi na ma Komisina o na Aina Lei Alii ma ka la 22, o Dekamaba o ka M.H. Hookahi Tausani Ewalu Haneri ame Kamahiku.

Honolulu, Decemaba 19, 1872

I ka mea hanohano, P. Nahaolelua, Kiaaina o Maui
Aloha oe
E ke Komisina o na palena aina o ka Mokupuni o Maui. Ua Kauohaia mai au e na Komisina o na Aina Lei Alii e waiho `ku i palapala nonoi no ka hooponopono ana ina palena o ka Aina Lei Alii i kapaia o Wailuku e waiho la ma ka Apana o Wailuku, Mokupuni o Maui.

O na palena a makou i manao nui ai e hooponoponoia oia no na palena mawaena o ka aina i oleloia maluna ame ka aina i kapaia o “Kalialinui”.

I hoomaopopo no Campbell ame Turton a ke makemake nei na Komisina o na Aina Lei Alii e kauoha ‘ku ia laua

Eia mai me keia palapala ke ana o ka aina o Wailuku e like me ka mea i maopopo i na Komisna Lei Alii i ku like me ke Kanawai, a mai poina oe i ka hoolaha mai ia makaou i ka manawa ame kahi e hoolohe ai.
O wau no, Kau Kauwa Hoolohe, Jno O. Dominis

Komisina o na Aina Lei Alii a hope luna aina
Ua haiia na aoao elua e pili ana i keia hihia i haaia ae la, oia hoi i na Komisina Aina Lei Alii e kue ana ia Campbell ame Turton ma ka la 21, o Febuari M.H. Hookahi Tausani Ewalu Haneri ame Kanahiku kumamakahi ma Wailuku kahi i hoolohe i keia hihia ma ka Mokupuni o Maui o ko Hawaii Pae Aina. Ua hoopukaia e ke Komisina Palena Aina o ka Mokupuni o Maui o ko Hawaii Pae Aina he palapala Kii hoike ia Kaaiaweoweo (kane) no ka Mokupuni o Oahu, a ua hoihoiia mai ia [page 4] Palapala Kii hoike imua o ka Aha ma Wailuku Mokupuni o Maui o ko Hawaii Pae Aina ma ka la 21, o ke malama o Febuari o ka makahiki Hookahi Tausani Ewalu Haneri ame Kanahiku kumamakahi me ka olelo mai, ame ka hai ana mai a ka mea nana i kii i ka mea i hooakakaia e Kii maloko o ua palapala Kii hoike la i ka hope Ilamuku nui o ka Mokupuni o Oahu ame ko Hawaii Pae Aina. Aole e hiki pono mai ka hoike no ka pilikia loa i ka mai pela ka mea i maopopo imua o ka Aha.

E like me Kahi ame ka manawa i hoolahaia ai e ke Komisina Palena Aina o ka Mokupuni o Maui o ko Hawaii Pae Aina. Ua hiki mai na aoao elua o keia hihia imua o ka Aha a ua hoopaneeia keia hihia a hiki i ka hora akahi o ke awakea o keia la ma ka ae ana mai o na aoao elua

Ua hiki mai no na aoao elua imua o ka Aha e like me ka manawa i hoopaneeia ma ka hora akahi oia la i oleloia oia hoi na Komisina o na Palena Aina Lei Alii ka aoao hoopii e kue ana ia Campbell ame Turton ka mea i hoopiiia ua ae mai no ka mea i hoopiiia ua loaa`ku ia laua ka lono o ka manawa ame kahi e hoolohe ai i keia hihia e like me ke Kanawai.

W. C. Jones ka loio o Campbell ame Turton

R.H. Stanley ka loio o na Komisina o na Aina Lei Alii

Ua waiho mai o W.C. Jones i keia la 21, o Febuari o ka makahiki o ka haku Hookahi Tausani Ewalu Haneri ame Kanahikukumamakahi i ke Kii o ka aina o Kalialinui.

Ua waiho mai o R.H. Stanley i keia la 21, o Febuari o ka makahiki o ka haku Hookahi Tausani Ewalu Haneri ame Kanahikukumamakahi i ke Kii o ka aina o Wailuku o ka Mokupuni o Maui o ko Hawaii Pae Aina ame ka ana pu.

A noi hou mai R.H. Stanley e hookomoia na Inoa Campbell ame Turton i mau ona no ua aina la i kapaia Kalialinui ma Wailuku, Mokupuni o Maui, Hawaii Pae Aina.

A olelo mai o W.C. Jones imua o ke Aha ua makaukau oia e hana i keia hihia, a e nininau kela aoao ka mea hoopii i kona mau hoike aka he hoike ka ko makou aoao aole nae oia maanei nei, no ka mea ua loaa loa oia i ka pilikila i ka mai ma Honolulu o ka Mokupuni o Oahu, Hawaii Pae Aina.

Kue mai o R.H. Stanley i ke noi a W.C. Jones, no ka mea he mea pono ole i ka Aha ke noho i hoolohe i kekahi aoao apau kana mau hoike e loaa au anei ka manawa o kela aoao e aoao a kuai i kela hoike, ma Honolulu, Mokupuni o Oahu [page 5]

Olelo mai o R.H. Stanley imua o ka Aha ino e hoopukaia kekahi palapala kii hoike e kekahi mea ua manaoia e ka mea nana i kii ua hoike nei i hooakakaia maloko o ua palapala kii hoike nei, e kakau ma ke kua o ua palapala nei i ka ana o kana hana ana e like me ka mea ana i kauohaia ai e hana i ka makai ai oleia i ka Ilamuku o ko Hawaii Pae Aina.

Waiho la mai la o W.C. Jones i palapala lave ike a kela hoike ma Honolulu, Mokupuni o Oahu, Hawaii Pae Aina. e olelo ana oia no ka hoike nui a lakou i manaonui ai a ua loaa mai ka palapala kii hoike i ka hope makai nui e olelo ana ua mai loa ka mea i kuia, aole e hiki aku i Lahaina, Mokupuni o Maui, Hawaii Pae Aina. Ke ano nui nae oia palapala he palapala e noi ana imua o ka Aha e hoopanee i keia hihia no ka lave [sic] ana i ka ike a kela hoike ma Honolulu ka Moukupuni o Oahu, Hawaii Pae Aina e pili ana i ka hihia hooponopono ina palena aina ame ke Ahupuaa o Wailuku ame Kialialinui, ma Wailuku o ka Mokupuni o Maui, Hawaii Pae Aina

Ku mai o R.H. Stanley a kue mai i keia palapala lave ike hoike, no ka mea aole hoi i hooakakaia mai ana ka palapala lave ike hoike, no ka Aha hea la ka ike a kela hoike e waiho mai ai, a imua la o ka Luna Kanawai hea

Na hoike ma ka aoao o na Komisina o na Aina Lei Alii

Kiha hoohikiia a olelo mai

I kela kuu wahi i hanau ai ma Kamaole o ka Mokupuni o Maui, Hawaii Pae Aina. Ua noho au me Kamehameha Akahi iloko o ka makahiki 1797. Ua ike au i ka aina o Kealialinui, a ua ike no au i ka aina e pili ana ia Kealialinui i oleloia ae la, oia no ka aina o Wailuku, no Kamehameha ia aina. Ua lilo keia wahi ia Kamehameha i ka wa e kaua ana o Kepanimai, oia ka manawa mua a`u i ike ai i ua aina la a hiki wale i keia la. O ko`u poe kupuna makuakane ka Luna Hooponopono o Wailuku, Maui nei. Ina e komo mai kekahi konohiki iloko o ke ahupuaa o Wailuku alaila na ku`u poe kupuna e kuhikuhi i na palena o ua aina la. O ka wa a`u i ike mua ai i keia aina oia no ka manawa e ola ana o Kamehameha. Aole nae au i lilo i Lun ....

[End of Top Preview]

This document has been trimmed for your preview.

To view and download this record, add to your document tray by clicking on the button.

Add to Document Tray

[End of Preview]

.... Hoohikiia a olelo mai.

O Kiha ko`u inoa. O na palena nui wale no ka`u i ike ma kai nei, aole mauka.

Malaihi, Hoike, Hoohikiia a olelo mai.

O Malaihi ko`u inoa. Eia ka`u ike ma ka aoao o Omaopio nui. O ke kahawai ka palena, holo a pokole mai o Omaopio, pili mai o Makaehu. O ka palena mawaena o Kalialinui ame Pulehu nui, oia no ka kahawai, aole o kela pohaku malalo, pololei no na palena e ae.

Description of Boundary of "Kalialinui", Kula, Maui
J.F. Brown, Surveyor, February 1877

Beginning at a granite post at the junction of Kalialinui, Wailuku, and Waikapu, from which point the Government Survey Station "S base" Waikapu Common bears thence the boundary
North 36° 41´ East (true) Variation 3050.5 feet Along Wailuku to the top of a large rock at place called "Puukoae"
North 28° 36´ East (true) Variation 7° 36´, 8376 feet along Wailuku to a concrete post marked + at north corner of this land, from which point Government Survey Station in "Puuweli" bears South 62° 7´ East and Government Survey station on "Puuokoha" South 38° 25´ East;
South 51° 58´ East (true) Variation 10° 17´, 8947 feet8947 feet along Government land to a rock marked + on bank of Kalialinui ravine from which point “Puuweli” Station bears South 68° 36' East;
South 59° 30´ East (true) Variation 9° 32´, 11491 feet to a point on South Bank of ravine, the bottom of which is the boundary of Kalialinui, on this side;
South 46° 32´ East (true) 8062.7 feet to a point on South bank of ravine, the bottom of ravine still being boundary;
South 66° 7´ East (true) Variation 8° 23´ 15624 feet (boundary in ravine) to a rock marked X on A Bank of ravine at the upper end of Aapueo;
North 13° 27´ West (true) Variation 10° 3´ 1184 feet along Aapueo to stake;
North 15° 00´ East (true) Variation 8° 1292.6 feet along Aapueo to stake;
North 42° 18´ East (true) 478 feet along Aapueo to a point on North bank of ravine separating Aapueo from Makaehu;
South 53° 11´ East (true) 530 feet along North bank of the ravine (the bottom being boundary) to stake;
North 42° 41´ East (true) 1528.0 feet to a point at top of Cave "Holonokai"
North 39° 42´ West (true) Variation 8° 41´, 1180 feet to a point on South bank of same near Kakakalenalea, the bottom of the ravine being the boundary;

[page 107]
North 60° 31´ East true Variation 550 feet Along Makawao to a point marked X on Government Survey map,(? Makawao)
North 61° 45´ East true, variation 9° 15´ 3065 feet to iron stake on rising ground, about 500 feet mauka house at "Olinda;"
South 82° 23´ East true 10020 feet to the top of a wooded hill called "Puuokakai"
South 53° 21´ East true 42980 feet along Haiku to a huge rock called "Pohakuokeaina" on the east ridge of Haleakala crater at a place called "Palaha"
North 82° 45´ West true 12946 feet to a mound of stones at Hanakauhi" the top of ridge being boundary between these last two points;
South 82° 18´ West true 21479.4 feet crossing Crater to a place called "Kalahaku" where at the top of precipice is a large lava rock marked K from this point Government Survey Station on "Puunianiau" bears North 3° 44´ West and "Puupane" station North 42° 13´ West;
North 36° 7´ West true 15530 feet along Pulehunui to a mound of stones on a small hill mauka of sheep station, and on North side of ravine;
North 61° 30´ West true, variation 11° 15´, 6218 feet to a mound of stones at upper end of Omaopio, near bank of ravine;
North 44° 33´ West true 7622.3 feet to a rock marked + on top of hill, from which point Puupane station bears North 40° 11´ West; [BC report notes 41°]
North 65° 8´ West true, variation 6° 28´, 2382 feet to pile of stones at Northeast corner of Kekoa´s land;
North 66° 31´ West true 1977 feet along Kekoa´s land to a rock marked X at Northeast corner of Kamaka's land;
North 59° 37´ West true 1062.6 feet along Kamaka´s land;
North 66° 45´ West true 1273.8 feet along Kamaka´s land;
North 55° 14´ West true 2244 feet to Kamaka´s makai corner;
North 6° 39´ West true 92 feet to mauka corner of Lukela´s land;
North 44° 33´ West true 303.6 feet along Lukela´s land;
North 51° 26´ West true, variation 8° 19´, 1923.6 feet to makai corner of Lukela´s land;
North 50° 46´ West true 261 feet
North 70° 27´ West true, variation 10° 23´, 1807.2 feet to rock in Ravine the bottom of this small ravine being boundary along Kekoa;
North 20° 4´ West true 504 feet along ravine;
North 71° 54´ West true 712 feet along ravine and onto West bank of same to a mound of stones
North 83° 6´ West true, variation 9° 9´, 1406.8 feet
North 44° 57´ West true, variation 9° 18´, 2118.5 feet to a large rock on North Bank of ravine;
North 53° 50´ West true, variation 8° 20´, 2521 feet;
North 53° 12´ West true, variation 8° 10´, 2541.2 feet;
North 83° 10´ West true, variation 7° 20´, 6731.9 feet to a concrete post marked +;
North 79° 8´ West true, variation 8° 52´, 7882.4 feet to a rock marked X on South bank of ravine at place called "Puulehua;"
South 86° 14´ West true, variation 14° 20´, 3056 feet to a point on South side of shallow gulch;
North 70° 19´ West, variation 8° 11´, 1090.5 feet along Pulehunui to place of Commencement
Whole Area 19838 Acres

Hamaia ma Lahaina i keia la [left blank, September A.D. 1877, Ke huuholo nei au, ua pono, a ia [illegible] a J.F. Brown.
Komisina Palena Aina o Maui, 2nd Judicial Circuit
Hamaia ma Lahaina i keia la [left blank, September A.D. 1877, Ke huuholo nei au, ua pono, a ia [illegible] a J.F. Brown.
Komisina Palena Aina o Maui, 2nd Judicial Circuit

[No. 33, Kalialinui Ahupuaa, District of Kula, Island of Maui, Boundary Commission, 19,838 acres, 1877; Hawaiian transcribed by J. Quintero]