Boundary Commission

1876 006 Crown
Certification: 006
Ahupua`a Waianae
District: Waianae & Waianae uka
Island Oahu
Ownership: Crown
Misc:
Year: 1876
Statistics: 20580 characters 4317 words
Waianae Ahupuaa and Waianae Uka, District of Waianae, Island of Oahu, Boundary Commission, Oahu, Volume 1, No. 1, pps 40-49

Ahupuaa o Waianae

No na palena o ke Ahupuaa o Waianae, Mokupuni o Oahu

Ma ka la 30 o Novemaba, M.H. 1868, ua waiho o J.W. Makalena, ma ke kauoha a Ka Mea Hanohano John O. Dominis Ke Komisina o na Aina Moi, e hooponoponoia na palena o ke Ahupuaa o Waianae, ma ka Mokupuni o Oahu, e like me kana palapala nonoi penei.

Honolulu, Nov. 23rd, 1868

Honorable W.P. Kamakau, Komisina o na Palena Aina Apauia H.K. Akahi [Hawaiian Kingdom 1].

Me ka Mahalo

Ma ke kauoha a J.O. Dominis, kekahi o na Komisina o na Aina Moi. Ke waiho aku nei au i mua ou i keia palapala me ke noi aku nei e hooponopono kokeia na palena o ka aina malalo nei

1 Waianae. Aoao Komohana. Makaha no John Holt
Aoao Akau. Kamananui no Aupuni
Aoao Akau. Wahiawa no ke Kuia
Aoao Hikina. Waikakalawa no ka Moi
Aoao Hikina. Pouhala no Kimo Pakaka
Aoao Hikina. Honouliuli no Amore (wahine)

Ma ke kauoha, O wau no me ka Mahalo, (Sigd.) J. W. Makalena

Ua hoopuka ke Komisina Palena Aina i olelo hoolaha ma ka Nupepa Aupuni Ke “Au Okoa” a me ka Nupepa Haole Aupuni ka “Hawaiian Gazette” e like me keia ma ka Au Okoa o ka la 10 o Dek, 1868. a ma ka Hawaiian Gazette “Dec 20 1868.

Olelo Hoolaha

No ka mea ua noiia mai ka mea nona ka inoa malalo o ka Mea Hanohano J. O. Dominis, ke Komisina o na Aina Lei Alii, e hoolohe i na palena o ke Ahupuaa o Waianae, Oahu. Nolaila, o ka Poakahi, oia ka la 4 o Januari, M.H. 1869 ma ka hora o ke kakahiaka, oia ka [page 41] la me ka manawa e hoolohe ai no keia nonoi ana. A ua kauohaia na mea aina a pau e pili ana me ua Ahupuaa illegible e hiki mai ma ia manawa, aia ma ko`u hale noho ma Peleula, Honolulu kahi e hana ai.

(signed) W. P. Kamakau, Komisina Palena Aina, Honolulu, Dek, 7, 1868. 34-30

Ma ke noi a J. W. Makalena no J. O. Dominis, ua noho ke Komisina o na Palena Aina ma Pokai, Waianae e lawe i na Olelo Hoike a S. Kaapuiki a me Mulea no ka nawaliwali i ka mai a kupono ole ke hele i Honolulu. A ua laweia ka laua mau olelo ike, e like me ia i hoikeia malalo nei.

Dek 24, 1868. S. Kaapuiki, Hoohikiia, Ua noho au ma Waianae nei mahope iho o ka make ana o Kamehameha Nui. ua lilo o Waianae nei ia Boki, oia ko`u wa e noho ai ia Waianae nei, mai ia manawa mai a hiki i keia la. ua noho au i Konohiki no Waianae nei a hiki i keia la. a make Boki, noho aku au malalo o Liliha a make oia, noho aku au malalo o Kamehameha III a make oia ia Liholiho ma ka hoolimalima ia a pela no i keia Moi o Kamehameha V. Ua ike au i na palena o Waianae e pili ana me Makaha. Hoomaka ma Keawaiki, he wahi pae waa ia, he awaawa one olola. holo pololei a hiki i Kumanomano mai laila aku a hiki i Puea, he wahi piina ia e ike aku ai i kahi o John Holt. a mai laila aku moe pololei a hiki i ka lapa o Kaanuiama ka ia lapa e pii ai a hiki i ka welelau o ka pali e kaawale ai o Makaha me Waianae. mai laila aku holo pololei a hiki i ko Puukaua i kapaia o Kawiwi. mai laila aku a hiki i Kilohana. Alanui pii o Kumaiho, mai laila aku holo pololei a hiki i Kaala. mai laila aku holo pololei maluna o ka Moohelua, ua kahi e kaawale ai o Maili no Waialua a o Haleauau no Waianae, holo i ke kahawai maluna no o ia moo`la.

Na Kuhakoi a me Kaliko, Kaalo, Kopuhipoaukele he poe kamaaina lakou no Waianae nei. noho mai au, e noho ana lakou ma Waianae nei, ua hanau ia au ma Waipio uka i Oahu nei. ua nui au i ka Okuu nei oia ka Mai Ahulau. A ma keia ka pa o Kai kona holoholo o Waianae, o ka inoa no Waialua. maloo mai no [page 42] no Waianae, holo mai laila aku a hiki i Kokolea, he Haha Oopu ia. a mai laila aku a ke poo o ke Kahua maika, a mai laila aku holo pololei ma ke Kahua maika a hiki i ke Awaawa i kahawai. a he mau Moo-uala ia ma kela aoao o Kahaleula ia kahawai. alaila holo ma ka lihi pali o Waialua a me Waianae a hiki i Mahu, he wahi Kaluahale ia me kahi kumukukui. a ma ia kumukuk ....

[End of Top Preview]

This document has been trimmed for your preview.

To view and download this record, add to your document tray by clicking on the button.

Add to Document Tray

[End of Preview]

.... iki i Kawaieli ponoi, ma kela aoao no Honouliuli ma keia aoao o Waianae holo a hiki i ka puka ana mai o na wahi awawa. pii pololei ma kahi moo holo i uka a iho o ke kahau ai e pale ai o Paupauwela no Honouliuli ia, ma keia kapa o Waianae mai laila aku holo a ma kela kapa o ke kahawai i na hale o Kuhau ma. alaila, holo pii i ka pali e kaawale ai o Ewa me Waianae holo ma ia welau pali a hiki i ka puu i kapaia o Kalepeanoa mai laila aku holo a hiki i kahi i kapaia o Pohakea holo a hiki i ka welelau pali ma Halona. mai laila aku ma ia welelau pali [page 49] no a hiki i na wahi Kulua puu Kulua i kapaia o Kaakaamaniania, mai laila aku holo no ma ka pali i kapaia o Kanehoalani malaila iho a hiki i ka pali o Kapilikahe i kahakai ma Kalanimua he kahuahale ia no Kahekili, holo ma ke kai a ke kai ohee kai malolo, kai lawaia Mano, Kahala holo a hiki i kahi i hoomaka`i.

Olelo Hoakaka no ka Olelo Hooholo o na palena o ke Ahupuaa o Waianae.

Mamuli o na olelo a na hoike a me ka waiho ana mai a J.D. Holt i ke kii o ka aina o Makaha, aole no hoi he poe e ae i lawe mai i ko lakou mau hoike i mua o keia Aha, e pili ana i na palena o Waianae.

Nolaila, ma ko`u nana ana a me ko`u hoomaopopo ana i ka olelo hoike a ka aoao hoopii ua hoopuka au i ka`u Olelo Hooholo e pili ana i na palena o Waianae e like me i haiia ae nei maluna.

Hanaia a hooholoia e au i keia i keia la 4 o Sepatemaba, M.H.1869 ma Peleula, Honolulu, Oahu.

W.P. Kamakau, Komisina Palena Aina


Waianae Uka & Wahiawa, District of Waianae, Island of Oahu, Boundary Commission, Oahu, Volume 1, No. 2, pps 344-345

Office of Boundary Commissioner of Oahu

In the matter of the boundaries of the Crown land of Waianae Uka and the School Land of Wahiawa
See page 47 R.D.K.

Application having been made for the readjustment of the boundaries between these lands as certified by the honorable W.P. Kamakau, Commissioner of Boundaries for the Island of Oahu on the 4th day of September 1860 and the several parties having executed and filed an agreement with me dated the 28th day of January 1876 agreeing that the definite and permanent boundaries between the said lands are as in the said agreement mentioned. I do hereby find and certify as follows:

The boundary line between Waianae Uka and Wahiawa is as hereinafter mentioned, that is to say.

Beginning at the South end of the Bridge over the Kaukonahua river, the boundary will run South 27° 47' East true bearing 611 feet to a marked Stone, and thence along the top of the bank on the South side of the Kauhonahua gulch:
North 81° 5' East 446 feet
South 5° 42' East 337 feet;
South 1° 55' East 1131 feet;
South 47° 5' East 778 feet and thence along the edge of the bank to a point
South 74° 38' East 1809 feet from the last.

Thence along the edge of the bank.
South 14° 48' East 1245 feet to an ancient Kahua Maika at a place called Kokoloea.

Thence South 60° 34' East 705 feet to a concrete post, which is a trig. Station of the Government survey near the 19th mile Stone from Honolulu.

Thence the boundary will run
North 72° 50' East in a straight line 4312 feet to a redwood post on the South side of the Southern branch of the Kauhonahua river at a place called “Paka” opposite a Koa Tree, where [page 345] the ancient boundary will run
North 67° 01' East true bearing Magnetic North 58° East 15494 feet to a marked Koa Tree near the South side of the Wahiawa gulch. Thence the boundary follows the top of the pali on the South side of the Wahiawa gulch to the summit of the dividing ridge between these lands and Koolau, this last point being:

North 76° 02' East true 4444 [?] feet from the aforesaid post near Kokoloea.

369 words

[No 25, Waianae Ahupuaa and Waianae Uka, District of Waianae, Island of Oahu, Boundary Commission; no amount, 1876, Hawaiian transcription by J. Quintero]